Pšenica može izgledati uredno do trenutka kada joj nedostatak azota, sumpora ili mikroelemenata počne uzimati prinos. Kukuruz može ući u period naglog porasta sa slabijim korenom, a suncokret pretrpeti stres baš kada mu je najpotrebniji stabilan razvoj. Zato pitanje kada koristiti folijarna đubriva u ratarstvu nije samo pitanje kalendara, već procene useva, zemljišta, vremena i cilja koji proizvođač želi da postigne.
Folijarna prihrana nije zamena za osnovno đubrenje zemljišta. Njena najveća vrednost je u brzom dopunjavanju ishrane biljaka, otklanjanju uočenog deficita i podršci usevu u kritičnim fazama razvoja. Primenjena u pravom trenutku, može pomoći biljci da efikasnije prebrodi stres i bolje iskoristi svoj proizvodni potencijal. Primenjena napamet, pri previsokoj koncentraciji ili u lošim uslovima, može biti samo dodatni trošak – a u krajnjem slučaju i izazvati ožegotine na listu.
Kada koristiti folijarna đubriva u ratarstvu
Najbolji trenutak za primenu određuje stanje useva. Folijarno đubrivo ima smisla kada biljka ima dovoljno razvijenu lisnu masu da usvoji hraniva, kada aktivno raste i kada se na njivi vidi ili se analizom potvrdi potreba za određenim elementom.
U praksi se folijarna prihrana najčešće koristi u nekoliko situacija: kada je usvajanje hraniva iz zemljišta usporeno zbog hladnoće, suše ili previše vlage; kada je zemljište nepovoljne pH reakcije pa su pojedini mikroelementi biljci slabije dostupni; kada usev brzo raste i ima povećane potrebe za hranivima; i kada se pojave vidljivi simptomi nedostatka.
Kod ratarskih kultura često se ne čeka da simptom postane izražen. Kada biljka pokaže jaku hlorozu, ljubičasto obojenje ili zastoj u porastu, deo potencijalnog gubitka već može biti napravljen. Zato su obilazak parcela, analiza zemljišta i po potrebi biljnog materijala osnova za pravovremenu odluku.
Uslovi na njivi često odlučuju više od datuma
Rok tretiranja ne treba vezivati isključivo za mesec u godini. Ista pšenica može početkom aprila biti u različitoj fazi razvoja na dve parcele, a kukuruz posejan u istom danu može različito reagovati na zemljište, vlagu i prethodni usev.
Folijarnu prihranu je najbolje raditi rano ujutru ili predveče, kada nema jakog sunca i kada su temperature umerene. Biljka tada sporije gubi vodu, rastvor se duže zadržava na listu, a opasnost od ožegotina je manja. Tretman tokom visokih temperatura, naročito ako je usev pod sušnim stresom, treba izbegavati.
Ne prskati neposredno pred kišu, jer padavine mogu sprati rastvor pre nego što hraniva prodru kroz lisnu površinu. Potrebno je pratiti i vetar. Osim što smanjuje preciznost nanošenja, zanošenje škropiva može napraviti problem na susednim kulturama. Za veće površine dobro podešena prskalica, odgovarajuće dizne, stabilan radni pritisak i tačna količina vode po hektaru imaju jednaku važnost kao i izbor đubriva.
Folijarna prihrana pšenice i ječma
Kod ozime pšenice i ječma folijarna đubriva se najčešće koriste od bokorenja do početka klasanja, u skladu sa stanjem useva i planom prihrane. Rani tretman može biti koristan kada su biljke izašle iz zime oslabljene, kada je koren sporije aktivan ili kada je potrebna podrška u bokorenju.
Azot je ključan za porast i formiranje prinosa, ali se kroz list uglavnom koristi kao dopuna zemljišnoj prihrani, a ne kao njena potpuna zamena. U usevima strnih žita značajnu ulogu mogu imati sumpor, magnezijum, mangan, cink i bakar, ali izbor zavisi od parcele i prethodne agrotehnike. Na zemljištima gde se redovno javlja manjak mangana, na primer, pravovremena folijarna korekcija može biti mnogo efikasnija od čekanja da simptomi postanu očigledni.
Tretman pred klasanje može imati smisla ako se njime cilja podrška kvalitetu zrna i završnim fazama nalivanja, ali tada treba biti posebno pažljiv sa formulacijom, dozom i kompatibilnošću sa sredstvima za zaštitu bilja. Ne treba mešati proizvode samo zato što je prolazak prskalice skup. Mešavina mora biti dozvoljena prema deklaraciji, a kada postoji nedoumica, mali probni tretman je sigurnija odluka od rizika na celoj parceli.
Kukuruz i suncokret: pomoć u brzom porastu i stresu
Kod kukuruza je folijarna prihrana najčešće opravdana u početnim fazama vegetacije, kada se formira osnova za kasniji razvoj. Hladno proleće, zbijeno zemljište, višak vlage ili slabiji razvoj korena mogu ograničiti pristup fosforu i drugim hranivima, iako se ona nalaze u zemljištu. Tada biljka može pokazati usporen porast i karakteristično ljubičasto obojenje.
Folijarna primena ne rešava uzrok problema sa zbijenošću ili lošom strukturom zemljišta, ali može pomoći biljci da lakše premosti period stresa. U kukuruzu se često prati potreba za cinkom, posebno na zemljištima visokog pH ili tamo gde se godinama primećuje slabija dostupnost ovog elementa. Najbolji rezultat daje tretman pre nego što deficit ozbiljno uspori razvoj.
Kod suncokreta je važno da biljka u ranim fazama ima ravnomeran porast i dobro razvijen korenov sistem. Bor se često navodi kao značajan mikroelement za ovu kulturu, ali njegova primena zahteva disciplinu. Bor je potreban u malim količinama, a prevelika doza može oštetiti biljku. Zato se ne treba oslanjati na procenu „odokativno“, već na preporuku za konkretnu formulaciju i stanje useva.
Ne rešava svako žućenje folijarno đubrivo
Žut list nije automatski znak da je potreban azot, kao što ljubičasta boja ne znači uvek isti problem. Oštećenje korena, zadržavanje vode, herbicidni stres, niske temperature, bolesti ili štetočine mogu dati simptome slične manjku hraniva. Pogrešna procena vodi u nepotreban tretman i propuštanje pravog uzroka.
Pre odluke treba pogledati celu parcelu, a ne samo nekoliko biljaka pored puta. Uporedite niske i visoke delove njive, mesta gde je zemljište lakše ili teže, tragove prohoda mehanizacije i zone sa različitim prethodnim usevom. Ako problem prati određeni deo parcele, precizna poljoprivreda može pomoći da se tretman planira ciljano, umesto da se ista količina primenjuje preko cele površine.
Dron snimci i GPS vođenje ne zamenjuju agronoma i obilazak njive, ali ubrzavaju uočavanje neujednačenosti. Na većim tablama to znači manje vremena za pronalaženje problema i bolju osnovu za odluku gde je prihrana zaista potrebna. Agrostandard Plus upravo kroz opremu za preciznu poljoprivredu i radne prikaze na terenu povezuje ovakvu procenu sa konkretnom primenom u proizvodnji.
Doza, voda i kompatibilnost određuju rezultat
Kod folijarnih đubriva više nije nužno bolje. Prejaka koncentracija može izazvati ožegotine, posebno na mladom lišću, u sušnim uslovima ili pri višim temperaturama. Dozu treba prilagoditi deklaraciji proizvoda, fazi razvoja useva, količini vode i planiranim mešavinama.
Kvalitet vode takođe može uticati na uspeh tretmana. Tvrda voda i nepovoljan pH mogu smanjiti stabilnost pojedinih rastvora ili otežati mešanje sa pesticidima. Ako se radi kombinovan tretman, prvo proverite redosled sipanja i ograničenja proizvođača. Nikada ne podrazumevajte da su dva preparata kompatibilna samo zato što se oba koriste u isto vreme.
Prskalicu treba dobro oprati, naročito ako su prethodno korišćeni herbicidi. Ravnomerna pokrivenost lisne mase važnija je od velikog utroška rastvora. Cilj nije da list curi, već da kapljice budu pravilno raspoređene i dovoljno dugo ostanu na biljci.
Folijarna prihrana je korekcija, ne prečica
Najbolji efekat dolazi kada se folijarna đubriva uključe u širi plan ishrane: analiza zemljišta, pravilno osnovno đubrenje, adekvatna obrada, kvalitetna setva, očuvanje vlage i pravovremena zaštita useva. Ako zemljištu dugoročno nedostaje fosfor, kalijum ili organska materija, nekoliko litara folijarnog preparata ne može rešiti osnovni problem.
Sa druge strane, dobro odabrana folijarna prihrana može biti vrlo racionalna intervencija kada biljci treba brza pomoć ili kada želite da sačuvate potencijal useva u promenljivim uslovima sezone. Pregledajte njivu pre tretmana, pratite prognozu, primenite preporučenu dozu i merite rezultat na svojim parcelama – jer najbolja odluka je ona koja se vidi u kondiciji useva i na kraju u prinosu.